To nije sunčani Hollywood. Loma Linda je grad u unutarnjem dijelu južne Kalifornije, istočno od Los Angelesa, u podnožju planina San Bernardino. Blue Zones navodi da u tom kraju živi oko 9.000 adventista, članova Crkve adventista sedmog dana, kojima je zdravlje važan dio vjere.
Nakon Sardinije, Okinawe, Nicoye i Ikarije, Loma Linda pokazuje da plava zona ne mora biti selo na otoku. Može biti zajednica koja zajedno bira slične navike.
Brzi odgovor: zašto je Loma Linda postala poznata kao plava zona?
Zbog podataka o adventistima. Studija Frasera i Shavlika iz 2001. pratila je 34.192 kalifornijska adventista od 1976. do 1988. Pokazalo se da imaju veći očekivani životni vijek u dobi od 30 godina od ostalih bijelih Kalifornijaca: 7,28 godina kod muškaraca i 4,42 godine kod žena.
Brojke se odnose na kalifornijske adventiste u tom razdoblju, ne isključivo na stanovnike grada. Često citirano „do deset godina duže” odnosi se na kombinaciju zdravih navika unutar same zajednice.
Što su adventisti jeli?
Veliki dio adventista bira biljniju prehranu, a dio je vegetarijanski. U analizi Adventist Health Study 2 sudjelovalo je 73.308 osoba, od kojih je 2.570 umrlo tijekom praćenja. Vegetarijanci su imali nižu ukupnu smrtnost od nevegetarijanaca (omjer rizika 0,88), a povezanost je bila izraženija kod muškaraca.
Za Blue Zones su važni cjelovite žitarice, voće, povrće, mahunarke i orašasti plodovi. Navodi se da adventisti koji jedu orašaste plodove najmanje pet puta tjedno imaju oko upola manji rizik od srčanih bolesti i žive oko dvije godine dulje. To je opservacijska povezanost, ne dokaz da bi šaka oraha sama produljila život.
WHO-ove smjernice za zdravu prehranu govore o raznolikosti i ravnoteži. Zato najkorisnija poruka nije „postanite vegetarijanci”, nego: više biljaka na tanjuru.
Zašto je subota važna za priču o Loma Lindi?
Adventisti subotu drže kao dan odmora. Blue Zones taj tjedni predah opisuje kao vrijeme za obitelj, vjeru, prijatelje i prirodu, uz laganu šetnju. Prema njihovu iskustvu to smanjuje stres i jača društvene veze.
Vjerski dio ove priče ne treba preslikavati. Ono što se može prenijeti je ideja: tjedan s jasno zaštićenim odmorom i ljudima do kojih nam je stalo.
Kako su kretanje i zajednica dio dana?
Adventist Health Study naglašava redovito, umjereno kretanje, poput svakodnevnih šetnji, a ne maratone. WHO tjelesnu aktivnost definira široko: računaju se hodanje, kućanski poslovi i rekreacija, uz prilagodbu zdravlju.
Zajednica je drugi stup. Adventisti često provode vrijeme s ljudima sličnih vrijednosti, a crkva potiče i volontiranje. Osjećaj svrhe i pomaganje drugima vraćaju se u svim plavim zonama.
Što u toj priči nije „recept”?
Adventisti najčešće ne puše i ne piju alkohol, pa se po tome razlikuju od nekih drugih plavih zona. Kako se više navika javlja zajedno, studije ne mogu sa sigurnošću reći koliko je koja zaslužna za dulji život. Uz to, riječ je o opservacijskim istraživanjima koja pokazuju povezanost, a ne dokaz uzroka. WHO Europe upozorava da nema količine alkohola bez učinka na zdravlje.
Što prenijeti u hrvatsku svakodnevicu?
- Više biljaka: mahunarke, povrće, voće, cjelovite žitarice i šaka orašastih plodova.
- Tjedni predah: jedan dan ili dio dana bez užurbanosti.
- Svakodnevna šetnja: kratka, ali redovita.
- Ljudi i svrha: obitelj, prijatelji, susjedi i volontiranje.
Napomena: Ovaj tekst namijenjen je isključivo u informativne svrhe i ne zamjenjuje stručni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Uvijek se posavjetujte s liječnikom ili ljekarnikom prije primjene bilo kojeg preparata, posebno ako uzimate lijekove ili imate kroničnu bolest.


